Otok Krk

Otok Krk - zlatni otok i turistički biser Jadrana

Otok Krk je smješten u srcu juga Europe, na području sjevernog Jadrana, otprilike u centralnom dijelu Kvarnerskog zaljeva. Od ukupno 1244 otoka, otočića, hridi i grebena, koliko broji razvedena obala Hrvatske na toplom Jadranskom moru, otok Krk je njezin drugi najveći otok. Njegova površina iznosi 405,78 km2 i tek je neznatno manji od najvećeg hrvatskog otoka Cresa. Jedno od najvažnijih obilježja koje je uvelike pridonijelo razvoju otoka Krka je njegova blizina kopnu te most preko mora koji ga prometno povezuje s kopnenim krajem Hrvatske.

Otok Krk je još od antičkih vremena nazvan "zlatnim otokom", a za ovako raskošan i ponosno nadjeven naziv brojni su razlozi. Blaga klimatska obilježja te reljefne osobitosti i bujna vegetacija stvorili su odlične uvjete za naseljavanje stanovništva, pa se otok Krk tradicionalno ubraja među najnaseljenija otočna područja Jadranskog mora. Tisućljetna naseljenost pogodovala je stvaranju raznolikosti te bogatstva društvene i kulturne baštine.

U skladu s odličnim zemljopisnim položajem, prirodnom raskoši te kulturnim bogatstvom, otok Krk stoljećima privlači posjetitelje. Stoga otok Krk i u moderno doba predstavlja atrakciju brojnim posjetiteljima te postiže izvanredne turističke rezultate. Rastom turizma na otoku se kontinuirano povećava broj hotelskih i privatnih smještajnih kapaciteta, povećava se potrošnja i rastu cijene, čime dolazi do općeg rasta životnog standarda domicilnog stanovništva te ubrzanog razvoja ovog kraja.

Područje otoka Krka je administrativno podijeljeno u 6 općina i grad Krk, koji međusobno odlično kohabitiraju te iznimno brzo napreduju. Napredak se ogleda brojnim infrastrukturnim pogodnostima poput odlične prometne povezanosti prema otoku i unutar otoka te dobro uređenog sustava urbanističkog i prostornog planiranja. Za istaknuti je da sve općine iz godine u godinu dodatno uređuju plaže i šetnice te se natječu brigom za očuvanje prirodnih ljepota, obale i čistoće mora. U prilog tome dovoljno je navesti da područje otoka Krka prednjači sustavnim razvrstavanjem i primjenom posljednjih tehnologija zbrinjavanja otpada u Republici Hrvatskoj.

Razvidno je iz navedenog da otok Krk raspolaže iznimnim potencijalom kojeg njegovi stanovnici ljubomorno čuvaju te s velikom brigom koriste u jasnoj namjeri da ga svrstaju među ekonomski najrazvijenija a istovremeno prirodno najočuvanija područja Europe. Odlično razvijen, administrativno uređen te prirodno i društveno i bogat, otok Krk je zanimljiv ulagačima u sve vrste nekretnina.

Usprkos neprekinutom porastu cijena, otok Krk je već godinama vodeće područje u Hrvatskoj po broju prodanih nekretnina, o čemu svjedoči preko 40 specijaliziranih agencija za posredovanje u prometu nekretnina koje djeluju na otoku Krku. Iako je prethodni tekst tek ukratko istaknuo ključne osobitosti otoka Krka, odgovore na pitanje zašto je upravo ovo destinacija u kojoj ćete kupiti svoju nekretninu i napraviti pravi posao, opširnije ćete pročitati u nastavku.

Zemljopisni položaj otoka Krka

Prije svega, prvo što će vas navesti na razmišljanje o investiciji u nekretninu na ovom otoku je njegova osnovna prednost u odnosu na većinu otoka – blizina kopnu te cestovna premošćenost mora i brza prometna veza s vašim mjestom stanovanja. Otok Krk se nalazi u srcu Kvarnerskog zaljeva koji je gotovo sigurno jedno od vama najbližih ljetnih turističkih destinacija živite li u unutrašnjosti kontinenta. Iz kojeg god kontinentalnog mjesta u Hrvatskoj, Sloveniji ili općenito Europe vi dolazili, onog trenutka kad uđete na autocestu, njome ćete se dovesti u neposrednu blizinu Krčkog mosta. Zato ne iznenađuje činjenica da je otok Krk godinama najpoželjnija vikend destinacija u Hrvatskoj i Sloveniji, a sve više i Austriji.

Uistinu, imate li vikendicu ili apartman na moru, jeste li se ikad upitali koliko dana ste proveli tamo? Budući da svaka nekretnina ima tržišnu cijenu, jednostavno je istu podijeliti s približnim brojem dana vašeg boravka i zaključiti koliko vas dnevno košta boravak u nekretnini koja zbog vaše udaljenosti nije podobna za učestale dolaske vikendom.

Klima i vegetacija otoka Krka

Krčko područje se nalazi unutar pojasa umjerenog sredozemno-mediteranskog podneblja pa su ugodna kombinacija primorskog okruženja, blage klime i bujne vegetacije svakako osobitosti koja će vas privući. Mediteranska klima otoka Krka karakterizirana je uglavnom vrućim i sunčanim ljetima, blagim i vjetrovitim zimama, toplim i pomalo kišnim jesenima te iznimno ugodnim proljećima. Opisana klima te kombinacija krških i ravničarskih reljefnih obilježja pogodovali su razvoju bujne vegetacije s više od 1400 različitih biljnih vrsta, gustih šuma te uzgoju tradicionalnih mediteranskih kultura poput vinove loze, povrća i masline.

Prosječna ljetna temperatura zraka na otoku Krku iznosi približno 26 °C, dok je izmjerena temperatura mora na plažama u razdoblju ljetnih mjeseci oko 24 stupnja. Sezona kupanja za većinu žitelja i turista traje od svibnja do rujna, a turistička zajednica otoka s ponosom ističe kako Krk svojim žiteljima nudi nevjerojatnih 2500 sunčanih sati godišnje.

Naseljenost na otoku Krku

Opisana zemljopisna, klimatska te reljefno-geološka i druga primorska obilježja stvorila su na otoku Krku odlične uvjete za ugodan život stanovništva. Danas je otok Krk s oko 20 tisuća stanovnika raspoređenih u 68 naseljenih mjesta i još desetak zaseoka među vodećim hrvatskim otocima po naseljenosti. Zanimljivo je da otok Krk u posljednjih trideset godina kontinuirano raste brojem stanovnika, a od 2001. do 2011. godine populacija otoka je narasla za velikih 8%. To ga prema prirastu stanovništva na otocima u Hrvatskoj svrstava na drugo mjesto iza otoka Paga.

Otok Krk administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji, a kako je u uvodu navedeno, podijeljen je u sedam jedinica lokalne samouprave i to grad Krk te općine Omišalj, Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Vrbnik, Punat i Baška. Po broju stanovnika, najmnogoljudnija središta otoka su grad Krk, Omišalj (u koji spada i naselje Njivice) te Malinska. Bolji uvid u njihovu prirodnu vizuru te više konkretnih informacija o navedenim društveno-administrativnim središtima otoka možete doznati klikom na poveznicu pojedinog mjesta na zemljovidu iznad ovog teksta.

Kulturna baština otoka Krka

Simbioza opisanih zemljopisnih osobitosti i tisućljetne naseljenosti ovog područja te društvenih zbivanja tijekom niza geopolitičkih promjena na otoku Krku i njegovom okruženju kroz različita povijesna razdoblja doveli su do nesaglediva bogatstva društvene i kulturne ostavštine.

Osim brojnih i dobro očuvanih ostataka rimske i starokršćanske arhitekture koja porijeklo vuče iz vremena ranog srednjeg vijeka, postoje nalazi koji ukazuju na postojanje obzidanih gradskih naselja na otoku Krku još u od 6. stoljeća ere prije Krista. Povijesna previranja uzrokovale su brojna miješanja te izmjene stanovništva. Od 7. stoljeća i naseljavanja Hrvata na ovo područje, najznačajnijim povijesnim svjedočanstvima naseljenosti na otoku Krku smatraju se srednjevjekovne utvrde krčkih knezova Frankopana te spomenici pisani starohrvatskim pismom glagoljicom 'Bašćanska ploča', 'Krčki natpis' te 'Jurandvorski fragment', koji datiraju iz 11. stoljeća. Na glagoljašku ostavštinu su osobito ponosni ne samo stanovnici otoka Krka, nego cijele Hrvatske, jer ona ovo područje obilježava jednim od najstarijih središta pismenosti ovog dijela svijeta.

Turizam na otoku Krku

Ukoliko ste pročitali samo neke fragmente prethodećeg teksta, svrha kojeg je ipak samo koncizno informiranje o otoku Krku, neće vam biti teško zaključiti kojim sve atributima otok Krk privlači posjetitelje. Početak turističkog razvoja na otoku Krku povijesno se veže uz 19. stoljeće i masovnije dolaske pripadnika austrijske i mađarske aristokracije u svrhu ljetovanja i lova. Već početkom 20. stoljeća izgrađeni su prvi hoteli te pansioni i uređena kupališta, čime su stvoreni tehnički uvjeti i materijalna baza za daljnji razvoj turizma.

Otada do danas otok Krk neprestano intenzivira, povećava i unaprjeđuje ponudu smještajnih kapaciteta, gastronomije, kulturnih znamenitosti, društvenih sadržaja te pristupa moru i prirodnim ljepotama. Prema službenim statistikama, na otoku Krku se svake godine povećava broj turista i njihova potrošnja, unatoč kontinuitetu rasta cijene dobara i usluge. Obzirom na kontinuirani stoljetni razvoj turizma, danas otok Krk obiluje različitim turističkim i ugostiteljskim objektima visoke razine, od hotela i kampova te elitnih privatnih smještajnih kapaciteta do restorana, barova na plaži i noćnih klubova. Stoga se ulaganje u turističke kapacitete diljem otoka, kako uz obalu tako sve češće i u unutrašnjosti otoka, godinama unatrag pokazuje odličnim potezom za brojne profile većih i manjih investitora.

U kontekstu potrošnje i investiranja u nekretnine turističkog tipa, otok Krk je zbog isplativosti i vremena povrata investicija među vodećim destinacijama u Republici Hrvatskoj.

Infrastruktura i prostorno uređenje na otoku Krku

Odličan turistički razvoj i činjenica da otok Krk privlači brojne posjetitelje, doseljenike i investitore iznimno dobro utječe na fiskalnu moć jedinica lokalne samouprave Grada Krka i svake od 6 općina Omišalj, Malinska-Dubašnica, Dobrinj, Vrbnik, Punat i Baška. Navedene administrativne jedinice vrlo su odlučne i sinkronizirane u provođenju manjih zasebnih, odnosno većih zajedničkih razvojnih i infrastrukturnih projekata diljem otoka.

Kao glavnu odrednicu dugoročnog razvoja otoka stanovnici Krka su prepoznali u prometnoj povezanosti. Blizina otoka kopnu potaknula je razvoj ideje o gradnji mosta koji je izgrađen 1980. godine te je u to vrijeme bio najveći most s betonskim lukom na svijetu (duljine 1430m). Krčki most je omogućio dobru prometnu povezanost s kopnenim dijelom RH što čini dodatnu prednost u usporedbi s ostalim jadranskim otocima.

Uz ključni čimbenik povezivanja otoka Krka s kopnom, provela se sveobuhvatna obnova, proširenje, grananje i izgradnja novih lokalnih prometnica koje povezuju otočka naselja. Izuzev cestovne povezanosti, otok Krk je izgradnjom Zračne luke Rijeka u Omišlju zračnim prometom povezan brojnim europskim odredištima, a povrh toga, s područja otoka Krka prometuju redovite trajektne linije prema susjednim otocima Lošinju, Cresu i Rabu. Obzirom da je dobro naseljen te atraktivan turistima kao dugotrajna ili vikend destinacija duž cijele godine, nebrojene su dnevne autobusne linije koje otok Krk povezuju s većim kopnenim gradovima.

Jedinice lokalne samouprave zasebno, ali u međusobnom suglasju, pravovremeno donose i usvajaju prostorne i urbanističke planove koji propisuju skladan razvoj naselja pazeći na ravnotežu izgrađenosti otoka. Dobar i transparentan rad administrativnih tijela u otočnim općinskim središtima omogućava brzu realizaciju javnih ali i privatnih zahvata i radova, što je osobito važno za investicije u sektoru graditeljstva.

Mudro koristeći vlastita sredstva te sredstva koja su Republici Hrvatskoj na raspolaganju temeljem članstva u Europskoj uniji, krčke jedinice lokalne samouprave velikom brzinom iz godine u godinu provode zahvate obnove i proširenja trgova, ulica i nogostupa. Grade se nove te obnavljaju postojeće šetnice i kupališta, uređuju pješačke, trkačke i biciklističke staze diljem otoka, grade najmodernija pristaništa za nautički promet te na području cijelog otoka mreža crpki za vozila na električni pogon. Uz to, gradi se nova i proširuje postojeća vodovodna i kanalizacijska infrastruktura, a proširuje se i unaprjeđuje mreža za opskrbu električnom energijom.

Budući je ovo tek članak informativnog karaktera, niz infrastrukturnih zahvata koji su u postupku provedbe je izostavljen. Zato je jedno sigurno: svakom tko je samo jednom bio na otoku Krku, nekad davno ili tek prošle godine, teško je ne zamijetiti brzinu kojom se razvija ovaj otok. Gotovo da razvoj golim okom vidite.

Briga za očuvanje prirode i ekologija na otoku Krku

Obzirom na zaključne misli prethodnog odjeljka, moglo bi se steći dojam da otok Krk ubrzanim razvojem gubi svoju negdašnju dimenziju prirodne oaze. No, itekako biste se prevarili jer se lokalne općine nadmeću u očuvanje prirodnih ljepota, brižno njegujući prirodne potencijale kojima raspolažu.

Prije svega valja istaknuti da krčke općine svoj prostor planiraju uz rijetko viđeno jedinstvo i suglasje, istovremeno vodeći brigu o ravnomjernom razvitku otoka i očuvanosti prostora. To u praksi znači da općine koje su određeni period intenzivno izgrađivane uvode restriktivnije uvjete gradnje kako bi se težište investiranja u gradnju zbog povoljnijih uvjeta prenijelo na općine s dotada manjim interesom graditelja. Na taj način se prirodno atraktivnija područja čuvaju od ubrzane iskorištenosti i preizgrađenosti, a istodobno se, kroz prikupljanje naknada za poboljšanje komunalne infrastrukture, potiče oživljavanje i razvoj zapostavljenijih krajeva.

Osim brige o urbanizmu, planiranju prostora i zaštiti kopnenih dobara, na otoku Krku se godinama vodi prava kampanja za očuvanje čistoće i kakvoće morskog dobra te sigurnosti na javnim kupalištima. To se očituje brojem kupališta koje imaju Plavu zastavu, međunarodno utemeljeni simbol čistoće mora i obale, očuvanosti i sigurnosti okoliša te održivog sustava gospodarenja obalnim područjem u turizmu. Otočka turistička zajednica ponosno ističe da se od ukupno 37 kvarnerskih plaža kojima je dodijeljeno ovo laskavo priznanje čak 15 se nalazi na otoku Krku.

U istom kontekstu očuvanja čistoće okoliša, sredinom 2005. godine je na otok Krk uveden ekološki sustav gospodarenja komunalnim otpadom, tzv. “Eko otok Krk“. Navedeni sustav predstavlja prvi ekološki zasnovan model cjelovitog zbrinjavanja svih vrsta otpada u Republici Hrvatskoj. Za provedbu sustava Eko otok Krk na otoku je raspodijeljeno 8.000 spremnika na 1.500 lokacija.

Kućni otpad se razvrstava u pet spremnika (biootpad, papir, PET, staklo, ostalo), a svaka od sedam jedinica lokalne samouprave (Omišalj, Malinska, Krk, Punat, Baška, Vrbnik, Dobrinj) raspolaže jednim posebnim sabirnim mjestom na kojima građani besplatno odlažu glomazni kućni otpad i opasni otpad. U okviru opisanog projekta, na posebnom je sabirnom mjestu u Krku organiziran otkup različitih vrsta metala, plastične, staklene i aluminijske ambalaže. Godišnje se na otoku Krku prikupi 18.000 tona komunalnoga otpada, od čega oko 2/3 prikupi tijekom turističke sezone, a trenutno se približno polovica ukupnog otpada prikuplja na odvojeni način.

U suvremeno opremljenom reciklažnom dvorištu razvrstani se otpad obrađuje i priprema za recikliranje, dok se nerazvrstani dio najsuvremenijim metodama zbrinjava na odlagalištu Treskavac. Cilj lokalnog komunalnog poduzeća Ponikve d.o.o. je godišnje povećanje udjela razvrstanoga otpada za 2 do 3%. Stoga se značajni napori ulažu u promociju sustava te edukaciju stanovništva slanjem info materijala uz račune, darivanjem komposta, kumstvom krčkim školama i vrtićima te radom s djecom u okviru organiziranih radionica, prezentacija i posjeta reciklažnom dvorištu i odlagalištu.

Konačno, u skladu s općom brigom za očuvanje okoliša, sredinom 2016. godine je kao zajednički projekt svih otočnih lokalnih samouprava izgrađeno jedanaest punionica za električne automobile raspoređenih duž čitavog otoka. Radi se o najrecentnije završenom zahvatu u nizu započetih programa vezano za javnu rasvjetu, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, elektroničko-komunikacijsku infrastrukturu i e-mobilnost. Svi se oni intenzivno provode u okviru projekta “ENO Krk“, kojem je cilj do 2030. godine postići da Krk bude u cijelosti energetski neovisan i održiv otok.

 

Nekretnine na otoku Krku

Na posljetku, karakteristike i značajke opisane u prethodnim odjeljcima dovele su do izrazitog interesa za ulaganje i kupovinu privatnih i poslovnih nekretnina na otoku Krku. Prema broju sklopljenih kupoprodaja nekretnina godišnje, otok Krk stoji iz bok većim hrvatskim gradovima poput Rijeke i Splita, iako je razlika u veličini populacije nemjerljiva.

Osim opće privlačnosti otoka Krka, ključni čimbenici koji pogoduju ovakvom investicijskom trendu već dugi niz godina su transparentnost javne uprave, pravna sigurnost te dobra uređenost i promptnost administrativnih servisa. Sve to dovodi do mogućnosti jednostavnijeg i bržeg obrtaja uloženih sredstava te kraćeg vremena povrata investicije. Zato se na otoku Krku u gotovo svim općinama grade i prodaju nekretnine različite vrste, različitog standarda kvalitete i naravno širokog raspona cijene koštanja.

Sasvim općenito, cijene nekretnina se kreću od srednje do izrazito visoke. Ono što je za opći standard otoka Krka izrazito važno je činjenica da cijene nekretnina neprekinuto rastu već dvadeset godina. Na ovom otoku nema jeftinih nekretnina. Razlog tome nije obijest prodavatelja, nego jednostavna činjenica: nekretnine na otoku Krku su u prosjeku znatno više kvalitete nego u većini drugih primorskih mjesta koja (nažalost, samo) ljepotom mogu konkurirati otoku Krku.

Ovakva postavka nekome se može i ne mora svidjeti ali vrlo ju je teško oboriti. Zašto? Kad govorimo o kvaliteti, pri tome se ne osvrćemo isključivo na kvalitetu gradnje i materijala koji se ugrađuju, nego o sveopćoj uređenosti okruženja u kojem se krčke nekretnine nalaze.

Prije svega, radi se o nekretninama koje su ogromnom većinom izgrađene legalno, zato jer na ovom području vlada značajno bolje uređenje u tom sektoru javne uprave u usporedbi s ostatkom Hrvatske. Potom, radi se o nekretninama koje ne samo da su u najrazvijenijem dijelu Republike Hrvatske, nego su u dijelu koji napreduje brzinom većom nego bilo koji drugi kraj ove lijepe zemlje. To je razvidno iz osobina otoka koje smo ranije opisali, i usprkos tome, ostali vam dužni čitav niz osobitosti koje nismo uspjeli obuhvatiti. Konačno, ono najvažnije, nekretnine na otoku Krku gotovo uvijek imaju kupca.

Stoga, želite li kupiti nekretninu ili uložiti u projekt na otoku Krku, budite spremni skupo platiti ono što kupujete. Ponuda nekretnina na otoku Krku će sadržavati raspon od korištenih nekretnina srednjeg standarda do novih, luksuznih nekretnina građenih na elitnim lokacijama. Prosječna nekretnina na otoku Krku je legalna, dobre kvalitete izvedbe, na dobroj lokaciji (jer na otoku Krku nema loše lokacije), tražena je i drži visoku cijenu koja polako ali sigurno raste. Zbog toga ne čudi da se sve veći broj stranaca, potaknut niskim kamatnim stopama štednje u domicilnih bankama, odlučuje na samostalne ili grupne oblike štednje kroz akvizicije elitnih nekretnina na Krku. Takve nekretnine mogu se staviti u turistički promet i ostvarivati solidan prinos, a uslijed potrebe mogu se relativno brzo prodati.

Iz navedenoga proizlazi da je isplativost investiranja u nekretninu na području otoka Krku više nego očigledna. Jedino što vam treba je dobra strategija i odluka. Ostalo prepustite nama.