Crikvenica je jedna od najvažnijih turističkih destinacija sjevernog Jadrana. Područje Crikvenice administrativno pripada Primorsko-goranskoj županiji. U turističkom pogledu, njena ključna prednost u odnosu na brojne druge destinacije u Hrvatskoj je blizina hrvatskih i slovenskih kopnenih središta. Zato ne čudi što je Crikvenica jedno od najpoželjnijih vikend destinacija hrvatskim i slovenskim državljanima.

Osim izvrsne prometne povezanosti, zemljopisni položaj Crikvenice u središtu Kvarnerskog zaljeva sa sobom nosi i odlična klimatska obilježja. Crikvenicom dominira umjerena mediteranska klima, karakterizirana vrućim i suhim ljetima te blagim zimama sa zdravim, lokalno uvjetovanim sustavom vjetrova. Prosječna zimska temperatura crikveničkog područja, mjerena u mjesecu siječnju, iznosi približno 5 °C, dok tijekom mjeseca srpnja prosječna temperatura iznosi 32 °C. Ljeti temperatura mora ide do vrlo ugodnih 27 °C i takvom se zadržava do početka rujna.

Prvi pisani dokaz o ovome mjestu smatraju se kartografski zapisi koji datiraju iz 4. stoljeća, a drugi materijalni povijesni izvori potvrđuju naseljenost crikveničkog područja unazad tri tisućljeća. U srednjem vijeku ovim prostorima vladali su krčki knezovi Frankopani te se knez Nikola IV. Frankopan smatra utemeljiteljem današnje Crikvenice. On je na ušću potoka Dubračine 1412. g. dao sagraditi samostan, a njegova darovnica je najstariji pisani spomen imena „Crikvenica“. Samostan je postao središte društvenog i kulturnog života ondašnjeg stanovništva.

Prema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2011. godine, Crikvenica broji nešto više od 6.800 žitelja koji su u najvećoj mjeri okrenuti turističkim djelatnostima. Počeci turizma u Crikvenici datiraju od kraja 19. stoljeća, dok je početkom 20. stoljeća Crikvenica prepoznata kao prirodno, klimatsko lječilište.

Prekrasne pješčane i šljunkovite plaže pružaju užitak kupanja u kristalno čistom moru te sunčanja ili spavanja u hladovini bujnog mediteranskog raslinja. Glavna gradske plaža u Crikvenici ističe se plavom zastavom kao međunarodnim simbolom kvalitete i brige za obalni pojas i more. Osim prirodnih ljepota, zelenog krajolika te čistog mora i zraka, brojni posjetitelji prepoznaju ovo područje kao značajnu destinaciju za aktivni turistički boravak.

Navedeno vodi kontinuiranom poboljšanju kvalitete apartmanskih i hotelskih smještajnih kapaciteta te na razvoj i izgradnju komunalne infrastrukture i općeg uređenja grada. Osobiti naglasak stavljen je na proširenje i uređenje plažnog prostora te izgradnju, uređenje i povezivanje šetnica i biciklističkih staza.

Uz navedeno, treba napomenuti da stanovnici Crikvenice ističu i čuvaju svoje tradicionalne kulture, vrijednosti i običaje, te ih nastoje utkati u svoju turističku ponudu i brojnim gostima podići kvalitetu boravka. Kulturno-povijesna baština maslinarstva, vinove loze i ribarstva oživljava se kroz raznoliku gastronomsku ponudu te brojna javna događanja. Novoizgrađeni široki centralni crikvenički trg poprište je iznimno velikog broja društvenih manifestacija od ranog proljeća i predsezone do kasne jeseni.

Porast turističke ponude i broja turista ujedno prati i paralelni porast cijena usluga i nekretnina, što ulaganje u nekretnine na ovom području čini razumnim poslovnim pothvatom malog rizika. Crikvenica je proteklih nekoliko godina dokazala da je sve omiljenija turistička destinacija, a prema svemu sudeći taj trend će se nastaviti. Zbog niza opisanih pogodnosti koje ovo područje nudi svojim stanovnicima te uslijed osjetnog rasta turizma, potražnja za nekretninama raste iz godine u godinu.

Ovo područje obiluje nekretninama iznimne kvalitete i kakvoće, a mogu se pronaći i nekretnine skromnijeg tipa. Ipak, valja istaknuti da su cijene nekretnina na pojedinim područjima Crikvenice ipak nešto dostupnije stanovništvu tzv. srednjeg sloja koje se odlučuje na kupnju nekretnine putem kredita banke, u odnosu na otok Krk ili opatijsku rivijeru.